Zelena Ulaganja: Financiranje i prilike u Hrvatskoj

Ključne rječi: financiranje, ograničeni resursi, održivi projekti, zeleni krediti, EU fondovi

U današnjem svijetu se suočavamo s rastućim izazovima klimatskih promjena i potrebom za  očuvanjem okoliša više nego ikada. Kako bismo uspješno odgovorili na te izazove, ključno je transformirati svaki projekt u "zeleni, održivi“ projekt. No, sve češće se postavlja pitanje (su)financiranja, budući da se često može čuti kako su takvi projekti skuplji, iako dugoročno isplativiji.

Jedan od ključnih teorijskih okvira za razumijevanje kako se nositi s ograničenim resursima, naziva se "Bricolage" (Baker i Nelson). Konkretno, pomaže nam razumijeti na koji način se nositi s novim izazovima u uvjetima ograničenih resursa.  Ovo bi moglo biti ključno i za razumijevanje potrebe za (su)financiranjem "zelenih" projekata, budući da se sve češće suočavamo s ograničenim resursima.

Danas su  "zeleni" projekti postali neizbježni za ozbiljne investitore i investitore koje želje doći do povoljnijih izvora za financiranje investicije. Interdisciplinarni pristup i suradnja sa specijalistima postali su nužni. Prvi korak je formiranje kvalitetnog tima koji će pripremiti tehničku, projektnu i ekonomsku dokumentaciju, bilo da je namijenjena prijavi na EU natječaje, bankama ili privlačenju drugih investitora. Drugi korak je identifikacija izvora financiranja, nakon čega slijedi priprema i provedba projekta.

EU natječaji su popularni u Hrvatskoj, ali zahtijevaju temeljitu pripremu, strpljenje u procesu obrade od strane javne administracije i pažljivu provedbu. Za EU natječaje su najprikladniji projekti koji se planiraju započeti u srednjem roku (1-2 godine) zato što većina poduzetnika koji su prijavili EU projekt ne počinje provedbu projekta prije nego dobiju Odluku o dodjeli potpore, iako s provedbom mogu započeti odmah nakon predaje prijave, uz preuzimanje rizika da projekt ne bude izabran za sufinanciranje.

Financijski instrumenti i zeleni krediti, iako trenutno manje popularni, s bržim procesima i povoljnijim uvjetima financiranja od standardnih kreditnih linija, često predstavljaju izvrsnu opciju. Usporedbe radi, komercijalni krediti danas dosežu  kamatnu stopu od oko 5%, dok  se npr. NPOO krediti (HBOR), koji imaju za cilj zelenu i digitalnu tranziciju, mogu realizirati uz kamatnu stopu od cca 0,4 % – 0,8%. Proces odobravanja je puno brži pa su time izvrsna prilika za projekte koji se planiraju započeti unutar nekoliko mjeseci.

Porezne olakšice od 50%-100% na porez na dobit i potpore za nova radna mjesta, također su dostupni investitorima temeljem Zakona o poticanju ulaganja. U ovom slučaju, poduzetnici mogu prijaviti srednjoročni plan ulaganja, a s njegovom provedbom započeti odmah, nakon predaje prijave.

Zaključno, integracija zelenih elemenata u projekte, ključna je za njihov uspjeh. Održive prakse postaju sve važnije na tržištu, a time se povećava i broj stručnjaka s iskustvom, koji mogu doprinijeti kreiranju zelenih projekata, prihvatljivih za financiranje. Poduzetnici koji inkorporiraju održivi razvoj u svom poslovanju imaju priliku za dugoročno uspješno financiranje i poslovanje.

Autorica teksta je Monika Kordić

Tekst je objavljen u online časopisu Ženial, u izdanju Udruge Međunarodna mreža poslovnih žena.